Sa dolaskom lepšeg vremena neki naši sugrađani imaju lošu naviku da spaljuju smeće, biljne ostatke i strne useve što je zabranjeno Zakonom o zaštiti od požara i podleže novčanoj kazni od 10.000 za fizička lica.
Spaljivanjem biljnih ostataka može dovesti do nekontrolisanih požara na otvorenom koji nanose veliku materijalnu štetu i mogu dovesti i do stradanja ljudi. Zbog toga je Zakonom o zaštiti od požara zabranjeno kako spaljivanje strnih useva, tako i smeća i biljnih ostataka. Lice za koje se utrdi da je izazvalo požar dužno je da vatrogasno-spasilačkoj jedinici nadoknadi troškove intervencije, u skladu s posebnim propisom, dok se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 dinara kaznjava za prekršaj fizičko lice, a pravno lice od 300.000 do 1.000.000 dinara.
Osim opasnosti od požara, paljenjem se površinski sloj zemljišta pretvara u pepeo i prašinu, koju odnose vetrovi i spiraju kiše, tako da nestaje sloj najvažniji za donošenje roda u narednim godinama. Paljenjem se ubijaju i živi organizmi zemljišta poput kišnih glista i mikroorganizama koji imaju važnu ulogu u ishrani biljaka.
Iz Gradske uprave napominju da je praksa pokazal da zakupci državnog poljoprivrednog zemljišta više vode računa o svojim parcelama kada je spaljivanje biljnih ostataka u pitanju, a ukoliko se utvrdi da je na poljoprivrednom gazdinstvu vršeno spaljivanje žetvenih ostataka, gazdinstvo gubi pravo na podsticajna sredstva u poljoprivredi, u periodu od dve godine.
