Prihrana ozimih useva

I ove, kao i prethodnih godina velika je varijabilnost kada je reč o prihrani ozimih useva, pokazuju rezultati analize sadržaja nitratnog azota u zemljištu. Do sada je urađena analiza na oko 6% površina zasejanih ozimim usevima, te su pokazatelji reprezentativni, poručuju iz PSS Subotica.

Prema prvim rezultatima ispitivanja sadržaja nitratnog azota u zemljištu radi prihrane ozimih useva, ima oko 15% parcela zasejanih ozimim strninama na kojima nije potrebno vršiti prihranu. Kako stručnjaci ističu, ovo je veoma bitno za proizvođače, jer se mogu postići značajne uštede, a i sa aspekta zaštite životne sredine da se ne unosi prekomeran azot koji se kasnije pomera u dublje slojeve zemlje i odlazi u podzemne vode. Varijabilnost je velika, pa je tako za prihranu repice potrebno uneti od 0 do 120 kg azota, od 0-100 kg za prihranu pšenice i od 0-65 kg za prihranu ječma.

Kada je reč o ječnu, stručnjaci ističu da je za ovu kulturu, u proseku potrebno oko 40 kg, s tim da je najmanje potrebno tamo gde je predusev uljana repica, a najviše azota je potrebno dati tamo gde je predusev suncokret.

Kako bi poljoprivrednici bili sigurni da li je i u kojoj meri potrebno prihraniti ozime useve, najbolje je odraditi analizu zemljišta. Međutim, za one koji to nisu u mogućnosti iz PSS poručuju da na njihovom sajtu mogu potražiti rezultate ovogodišnje analize zemljišta te na osnovu toga i poznavanja istorijata svoje parcele sami odrediti u kojoj meri je potrebno prihraniti ozime useve.