Dan gorana Srbije

Prvog dana proleća širom planete obeležava se Svetski dan šuma, a u našoj zemlji i Dan gorana Srbije.
Pokret gorana Srbije je najstarija ekološka organizacija u zemlji, ali i na Balkanu. Pokret je nastao u vreme kada se o ekologiji nije govorilo na način na koji se govori danas, a goranski pokret na samom početku skicirao je put kojim ide gotovo šest decenija. Pokret gorana u našem gradu deluje više od pola veka u cilju promocije ekologije i podsećanja građana na značaj očuvanja prirode. Sa istim tim ciljem u proteklom periodu subotički gorani realizovali su brojne akcije ozelenjavanja našeg grada, ali i okruga. Višedecenijski projekat izgradnje obilaznice oko Subotice, uskoro će biti u potpunosti završen, a uz deonice koje su puštene u saobraćaj zasađeno je preko 15 000 sadnica, subotički gorani uredili su i dvorište Sinagoge i tako upotpunili božanstveni izgled ove secesijske lepotice. U cilju razvoja ekološke svesti kod naših najmlađih gorani su u proteklom periodu poklonili sadnice PU “Naša radost”, koje sada krase drvorišta u objektima ove predškolske ustanove. Gorani su mislili na svu našu decu pa su osim dvorišta u vrtićima, ozelenjavali i školska dvorišta, a u toku je ozelenjavanje dvorišta rekonstruisane Hemijsko-tehnološke škole. Preko 3500 sadnica poklonjeno je lovcima našeg okruga za podizanje lovnih remiza. U Goranskom rasadniku prve ekološke korake napravilo je na hiljade mališana i školaraca koji sa radošću uče o lišćarskim i četinarskim vrstama i značaju šuma na zelenim parcelama goranskog rasadnika. U goranskim rasadnicima širom zemlje proizvedeno je preko 150 miliona sadnica četinara, lišćara i ukrasnog šiblja. U subotičkom goranskom rasadniku godišnje se proizvede oko 100 hiljada četinara i duplo više lišćara. Širom planete danas se obeležava Svetski dan šuma, sa ciljem da se javnost podseti na značaj šuma i da se utiče na podizanje svesti o potrebi očuvanja i unapređenja šumskih ekosistema. Procena je da se između 4,9 i 6,2 odsto povrsine naše pokrajine nalazi pod šumama, što je daleko od evropskog standarda, po kom bi pod šumama trebalo da bude minimum 14,5 odsto Vojvodine, što je i dugoročni zahtev EU.