Vaskršnji običaji

Jedan od najvećih hrišćanskih praznika je Uskrs koji se po julijanskom kalendaru slavi u nedelju. Mnogobrojni običaji vezuju se za ovaj praznik, a među najvažnijima je farbanje jaja.

Za Vaskrs, jedan od najvećih hrišćanskih praznika vezuje se mnogo običaja, a naši sugrađani ističu da im je najbitnije da porodica bude na okupu. Običaj koji većina ispoštuje je farbanje jaja na Veliki petak i kuvanje šunke i jaja koji će se naći na uskršnjoj trpezi.

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva te se na ovaj dan ne peva i ne veseli. Crkvena zvona ne zvone, jer ona označavaju radost. Običaji nalažu da se na Veliki petak zaustave svi poslovi u kući i radovi u polju. Na Veliki petak farbaju se jaja i to najčešće u crvenu boju. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, a uskršnje crveno simboliše Hristovu krv i žrtvu koju je dao za ljude i njihov večni život.

Na Vaskrs se prvo jedu kuvana vaskršnja jaja, pa tek onda ostalo jelo. Ako tog dana gost dođe u kuću, prvo se daruje farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalom hranom i pićem. Prvi ponedeljak posle Vaskrsa zove se Pobusani ponedeljak. Tog dana treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. Na taj dan izlazi se na groblja, pale se sveće, uređuju grobovi. Iznose se farbana vaskršnja jaja na grob i potom se dele sirotinji. U tom smislu, Pobusani ponedeljak je dan posvećen mrtvima. Sve do Spasovdana uobičajeni pozdrav je Hristos vaskrse!I Vaistinu vaskrse!